NAGOVJEŠTAJI PROGRESA U VEZI S VOJNIM STANOVIMA U FEDERACIJI BIH

Kao što je poznato, jedino pitanje gdje se osporavalo pravo na povrat nepokretne imovine u BiH je pitanje tzv. „vojnih stanova“ odnosno stanova iz stambenog fonda bivše JNA. Rješavanju pitanja povrata vojnih stanova različito se pristupilo u entitetima BiH. Republika Srpska je vratila svim bivšim oficirima JNA stanove, bez obzira na to da li su se nakon izbijanja rata odselili u Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru ili su otišli u Federaciju BiH. U Federaciji BiH se legislativa na ovom području kretala od potpunog negiranja prava na povrat, da bi postepeno olakšavala uvjete i proširavala krug osoba koje imaju pravo na povrat „vojnih stanova“, do zastoja koji je nastupio i čak određenog nazadovanja i promjena zakona koje su podnositelje zahtjeva za povrat u posjed ovih stanova dovele u nepovoljniji položaj u odnosu na stanje prije promjena zakona.

Nakon presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetima Đokić protiv BiH i Mago i ostali protiv BiH, te presude Ustavnog suda BiH o neustavnosti čl.39e. st.3. i 4. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, pred Parlamentom Federacije BiH je u proceduri po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Ovaj prijedlog zakona će biti raspravljen kao prva tačka dnevnog reda 21. redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, koja će biti održana u utorak i srijedu, 23. i 24. jula 2013. godine.

Prema službenim podacima “tužene Vlade BiH” (termin koji koristi ECHR za Vijeće ministara BiH, n.R.B.), JNA je prije rata imala nominalnu kontrolu nad 12.662 stana na teritoriji današnje Federacije Bosne i Hercegovine. Od tih stanova, njih 7.834 su napušteni tokom rata. Od tog broja, u roku nije podnesen zahtjev za povrat za 1.196 stanova; zahtjevi za povrat 1.032 stana su odbijeni u skladu sa članom 3a; postupak povrata još uvijek nije bio okončan u pogledu 749 stanova; dok je 4.857 stanova vraćeno njihovim predratnim stanarima.

Dakle, potencijalna ciljna grupa predloženih zakonskih promjena su korisnici 1.032 stana čiji zahtjevi za povrat stana su odbijeni u skladu sa članom 3a Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, te dijelom korisnici 749 stanova u F BiH gdje postupak povrata još uvijek nije okončan.

Suština predloženih zakonskih promjena je da nosilac prava iz kupoprodajnog ugovora koji je zaključio pravno obavezujući ugovor o otkupu vojnog stana, a nije stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tome pravu, kao i nosilac stanarskog prava ili njegov bračni drug s kojim živi u braku nakon napuštanja prijeratnog stana koji nije zaključio pravno obavezujući ugovor o otkupu stana, a koji nije stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tom pravu, ima pravo na naknadu od Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđenu po prosječnoj cijeni stana u Federaciji Bosne i Hercegovine prema poslednjem podatku Federalnog zavoda za statistiku objavljenom na dan stupanja na snagu ovog zakona, umanjenu za amortizaciju stana po stopi od 1% godišnje. Naknade će se isplatiti u deset jednakih godišnjih rata. Zahtjev za naknadu podnosi se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Predloženi iznos naknade i rokovi za njezinu isplatu su ispod standarda koje je utvrdio Evropski sud za ljudska prava u predmetima Đokić protiv BiH i Mago i ostali protiv BiH, ali i više od sadašnjeg modela naknade koji u suštini i nije naknada premda se tako naziva, već povrat uplaćenog iznosa za otkup stana za one koji su uplatili dio ili cijeli iznos otkupne cijene stana. Presudom ECHR je utvrđena tržišna vrijednost od 1.000 eura po kvadratnom metru stana, a rok u kojem je tužena BiH morala isplatiti ukupnu materijalnu štetu (tržišnu vrijednost stana) je svega tri mjeseca od dana kada je presuda postala konačna (Prijedlog zakona predviđa isplatu u deset jednakih godišnjih rata).

Imajući u vidu sličnu zakonsku praksu u BiH u vezi isplate stare devizne štednje, nakon presude ECHR-a u predmetu Ruže Jeličić protiv BiH, teško je očekivati da će zakonodavac do kraja usvojiti standard ECHR, utvrđen u pojedinačnim slučajevima. No, trebalo bi pokušati poboljšati predloženi model naknade, a posebno bitno skratiti predloženi desetogodišnji rok njezine isplate.

Za očekivati je da će predložene zakonske promjene biti usvojene 23. jula ove godine, te da će rok za podnošenje zahtjeva (3 mjeseca) početi teći početkom avgusta i završiti krajem oktobra, eventualno početkom novembra ove godine (ovisno o danu objave i stupanja na snagu zakona). Zato apeliramo da se poduzme sve što je neophodno da se pravovremeno obavijeste svi oni na koje se odnose ove zakonske novele!

Humanitarni centar za integraciju i toleranciju uključiće se u obavještavanje javnosti, pratiće primjenu ovog zakona te pružiti potrebne informacije i besplatnu pravnu pomoć svima onima koji su zainteresirani za ovaj način obeštećenja.

U Novom Sadu, 19.07.2013.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA

Ratko Bubalo, dipl.iur

Pogledajte : Izmjena zakona o prodaji stanova maj.2013.g

Both comments and pings are currently closed.

Comments are closed.