O CENTRU
Humanitarni centar za integraciju i toleranciju (HCIT) osnovan je u Novom Sadu 1997. godine kao humanitarna, nestranačka, nevladina i neprofitna organizacija (udruženje građana). Osnovale su ga osobe različitih nacionalnosti u nastojanju da mobiliziraju pozitivnu energiju domaćeg i izbegličkog
stanovništva, pre svega, u Novom Sadu i Vojvodini, a radi boljeg međusobnog upoznavanja, razumijevanja, solidarnosti i zajedničkih aktivnosti na otvaranju perspektiva razvoja ove sredine i afirmaciji demokratskih vrijednosti i vladavine prava. Na različitim projektima HCIT-a je dosad
angažovan veći broj stručnjaka iz društvenih i humanističkih nauka, pored ostalih, i preko 60 univerzitetskih profesora različitih struka iz Srbije i inostranstva.
HCIT više od 26 godina pruža besplatnu pravnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima i drugim prisilnim migrantima, te građanima Republike Srbije sa pravnim potrebama u drugim republikama bivše SFRJ. HCIT je u Registru pružalaca besplatne pravne pomoći Ministarstva pravde Republike Srbije, a od 2012. pruža pomoć i tražiocima azila u Srbiji i drugim prisilnim migrantima.
U ovom razdoblju pravna pomoć i podrška pružena je za preko 150.000 izbjeglica, raseljenih lica te građana Republike Srbije sa pravnim potrebama u regionu.
HCIT je:
– pomogao hiljadama izbjeglica da se vrate svojim kućama ili da se integriraju u Republici Srbiji,
– pribavio za njih preko 50.000 dokumenata iz Hrvatske, preko 20.000 dokumenata iz BiH, oko 6.500 dokumenata za raseljena lica s Кosova i Metohije, omogućavajući im lakši pristup njihovim pravima,
– hiljadama izbjeglica pomogao da ostvare pravo na penziju i na ponovnu isplatu penzije, da konvalidaraju staž penzionog osiguranja, da podnesu zahtjeve za obnovu i za stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj, za povrat u posjed stana i otkup istih u BiH,
– pružio preko 300.000 pravnih savjeta i informacija,
– sačinio više desetina hiljada molbi, žalbi, tužbi, požurnica, prigovora, izjava, prijedloga i drugih pravnih podnesaka, ugovora, sporazuma, saglasnosti i dr.,
– vodio putem advokata u Hrvatskoj oko 230 sudskih postupaka od kojih je do sada više desetina pozitivno riješeno,
– u toku 2006. i 2007. godine organizirao akciju obavještavanja javnosti u Srbiji i pružanja konkretne pravne pomoći izbjeglim osobama iz BiH o rokovima, uslovima i postupku verifikacije potraživanja po osnovu računa stare devizne štednje kod banaka čije se sjedište nalazilo na teritoriji Bosne i Hercegovine, kojom je omogućeno da više hiljada izbjeglih osoba iz BiH u Srbiji povrate svoju deviznu štednju i dr.
Pored pružanja konkretne pravne pomoci (davanje savjeta, sačinjavanje raznih pravnih podnesaka, pribavljanje dokumenata iz zemalja porijekla), HCIT izrađuje informacije, analize, zakonodavne i druge pravne inicijative u svrhu pokretanja nacionalnih, regionalnih i međunarodnih akcija zagovaranja
da se otklone zakonske i druge prepreke pristupu osnovnim ljudskim pravima izbjeglica i drugih raseljenih lica. U tu svrhu izrađeno je preko stotinu analiza i informacija o raznim pravnim problemima koje imaju izbjeglice i raseljena lica, te pokrenuto više zakonodavnih i drugih pravnih inicijativa.
Jedan od najznačajnijih učinaka HCITovog lobiranja i suradnje s nadležnim državnim organima jeste usvajanje 2001. godine od strane Savezne skupštine SRJ HCITove inicijative za izmjene i dopune Zakona o jugoslovenskom državljanstvu. Usvajanjem inicijative HCIT-a omogućeno je izbjeglicama da imaju dvojno državljanstvo. Time je osnažen pravni položaj izbjeglica, jer pravno lakše ostvaruju slobodu izbora trajnog rješenja (imaju mogućnost integracije uz zadržavanje trajno otvorenih vrata povratku), kao i kvalitetniju pravnu poziciju u zaštiti i ostvarivanju svojih prava u zemljama porijekla. Institut dvojnog državljanstva za izbjeglice prihvaćen je i u novom Zakonu o državljanstvu Republike Srbije.
Drugu zakonsku inicijativu HCIT-a, uz podršku i zalaganje Komesarijata za izbeglice Republike Srbije i Ministarstva financija, prihvatila je u julu 2005. godine Narodna skupština Republike Srbije. Njome su uvedene taksene olakšice za izbjeglice i raseljena lica s Kosova i Metohije. Ovim licima omogućeno je da
kod plaćanja taksi za upis rođenja, vjenčanja i smrti u matičnu knjigu, izdavanje izvoda i uvjerenja iz matičnih knjiga i za ovjeru prepisa navedenih dokumenata taksu plaćaju umanjenu za 70%. Na taj način umnogome je ispoštovan, pored ostalog, i jedan od bitnih principa iz Vodećih principa o internoj raseljenosti iz 1998. godine, a to je obaveza vlasti da učine sve kako bi olakšale raseljenim licima da pribave sva potrebna dokumenta neophodna za uživanje i korišćenje njihovih zakonskih prava.
HCIT je aktivno surađivao s Komesarijatom za izbjeglice RS u izradi nacionalne mape puta (Road Map Srbije), u okviru realizacije ciljeva i zadataka na omogućavanju procesa povratka ili lokalne integracije izbjeglica i raseljenih lica u njihovim zemljama utvrđenih Sarajevskom deklaracijom od 31. januara 2005. godine. HCIT je preko svoga predsjednika izradio prvu radnu verziju Nacionalne strategije za rešavanje pitanja izbeglica i interno raseljenih lica za period 2011. do 2014. godine, te bio član ekspertske Radne grupe Komesarijata za izbjeglice RS koja je izradila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama Republike Srbije.
HCIT je učestvovao u mnogim regionalnim aktivnostima i kampanjama nevladinih organizacija, najčešće kao član raznih regionalnih mreža. Primjerice, HCIT je bio član regionalne mreže NVO-a, koja je realizirala regionalni program pravne pomoći „Podrška povratku izbjeglica i raseljenih osoba putem
pružanja pravne pomoći“, a koju su podržavali misije OSCE-a u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Predsjednik Upravnog odbora HCIT-a je bio koordinator Pravnog tima regionalne mreže nevladinih organizacija, koji je izradio Analizu „Pristup pripadajućim pravima i (re)integracija raseljenog stanovništva u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji u 2006.god. – Nacionalni političko-pravni okviri i njihova primjena u praksi“. HCIT je član Igmanske inicijative, regionalne mreže nevladinih organizacija iz zemalja Dejtonskog sporazuma. Predsjednik Upravnog odbora HCIT-a je, kao koordinator Ekspertskog tima Igmanske inicijative, na osnovu prilogu članova tima i vlastitih istraživanja i analiza, izradio Belu knjigu o statusnim i imovinskim pitanjima građana nastalim kao rezultat raspada Jugoslavije u zemljama potpisnicama Daytonskog sporazuma, s preporukama za njihovo rešavanje.
HCIT je realizirao i mnoge druge projekte usmjerene na rješavanje problema izbjeglica, kao i na jačanje vladavine prava, demokratskih vrijednosti, tolerancije i multikulturalnosti, kao što su:
– Projekt “Škola ljudskih prava”
– Projekt „Specijalističke akademske studije
– Projekt „Psiho-socijalna podrška izbjeglicama i domaćem stanovništvu“
– Projekt “Dijalozi o pomirenju i povjerenju” /Novosadski otvoreni razgovori/
– Projekt “Dijalozi o tranziciji u demokraciju
– Projekt “Prava nacionalnih manjina u Vojvodini – situacija, izgledi i potencijali realizacije”
– Projekt “Pravda, odgovornost i socijalna rekonstrukcija u prethodnoj Jugoslaviji”
– Projekt “Edukativni centar za proizvodnju u zaštićenom prostoru” i dr.
HCIT su proteklih godina, u svrhu upoznavanja s izbjegličkim problemima, posjetili brojni predstavnici državnih i međunarodnih institucija: čelnici UNHCR-a, OEBS-a u Srbiji i Hrvatskoj, Delegacije EU u Srbiji, ambasadori, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, komesar za izbjeglice Republike Srbije itd.
HCIT je od 1999. godine imao status izvršnog partnera Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR-a) u pravnoj zaštiti i pomoći izbjeglim licima, a od 2012. do 30. juna 2023. godine itražiocima azila u Republici Srbiji.
HCIT je u okviru projekta Pomoć izbeglicama u Republici Srbiji, koji je podržan od strane UNHCR-a pružao humanitarnu pomoć izbeglicama koje su se na teritoriji Republike Srbije našle u okviru mešovitog migracijskog toka, tzv. “Balkanske rute”. U tom periodu, ali i kasnije HCIT je nastavio da pruža besplatnu pravnu pomoć izbeglicama u Republici Srbiji. U okviru ovog projekta, HCIT je uspešno pomogao velikom broju izbeglica, te je naš pravni tim pružao osnovne pravne informacije o pristupu azilnoj proceduri, samom toku postupka, ali je i pravno zastupao tražioce azila u čitavoj azilnoj proceduri. Takođe, terenski tim HCIT-a je vredno beležio i dokumentovao, te kasnije i izveštavao o brojnim kršenjima ljudskih prava u graničnim pojasevima, naročito kršenju zabrane kolektivnog proterivanja stranaca.