HCIT

HUMANITARNI CENTAR ZA INTEGRACIJU I TOLERANCIJU


HCIT


Vaše ime (obavezno)

Vaša e-pošta (obavezno)

Naslov

Vaša poruka

captcha

O CENTRU


Humanitarni centar za integraciju i toleranciju (HCIT) osnovan je u Novom Sadu 1997. godine kao humanitarna, nestranačka, nevladina i neprofitna organizacija (udruženje građana). Osnovale su ga osobe različitih nacionalnosti u nastojanju da mobiliziraju pozitivnu energiju domaćeg i izbjegličkog stanovništva, prije svega, u Novom Sadu i Vojvodini, a radi boljeg međusobnog upoznavanja, razumijevanja, solidarnosti i zajedničkih aktivnosti na otvaranju perspektiva razvoja ove sredine i njenom približavanju suvremenim evropskim demokratskim kretanjima. Na različitim projektima HCIT-a je dosad angažirao veći broj stručnjaka iz društvenih i humanističkih nauka, pored ostalih, i oko 60 univerzitetskih profesora različitih struka iz Srbije i inostranstva.

HCIT od 1999. godine ima status izvršnog partnera Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR-a) u pravnoj zaštiti i pomoći izbjeglim licima, a od 2012. godine i tražiocima azila u Republici Srbiji.


ADRESA:

Vojvodanskih brigada 17
21 000 Novi Sad
Tel: +381 21 528-132Tel
Fax: +381 21 520-030

mail: office@hcit.rs


NAŠA MISIJA

Primarni cilj HCIT-a je organiziranje i pružanje pomoći i podrške u trajnom rješavanju problema izbjeglica i interno raseljenih lica, bilo da je riječ o njihovom povratku na svoja ranija ognjišta ili o integraciji u sredini utočišta. Da bi se omogućilo i ubrzalo trajno rješavanje izbjegličkog problema potrebno je raditi, pored ostalog, i na otklanjanju uzroka koji su doveli do masovne pojave izbjeglištva i prevenciji novih takvih slučajeva. Zato je HCIT postavio sebi još neke ciljeve, kao što su: podsticanje međuetničke i međuvjerske tolerancije te pospješivanje otvorenosti i komunikacije između različitih kultura; unapređivanje kulture mira i dijaloga te nenasilnog rješavanja sukoba; promocija, zaštita i unapređivanje ljudskih prava i sloboda te afirmiranje demokratskih vrijednosti i načela vladavine prava; afirmiranje vrijednosti, inicijativa i institucija civilnog društva te slobode i ravnopravnosti građana u određivanju uvjeta svog života i njihove odgovornosti za sebe i društvo u kojem žive, te humanizacija i podizanje opće kvalitete ljudskog života u uvjetima ekološki održivog razvoja.

Ostvarivanju ovih ciljeva HCIT nastoji doprinijeti realizacijom različitih projekata. Bazični projekt HCIT-a je „Humanitarna (besplatna) pravna pomoć za izbjeglice, interno raseljena lica i domaće stanovništvo s pravnim potrebama u drugim republikama bivše SFRJ“. U sedamnaest godina rada pravna pomoć je pružena za preko 130.000 izbjeglica i raseljenih lica. HCIT je pomogao hiljadama izbjeglica da se vrate svojim kućama ili da se integriraju u Republici Srbiji, pribavio za njih preko 29.000 dokumenata iz Hrvatske, preko 8.500 dokumenata iz BiH, oko 6.500 dokumenata za raseljena lica s Kosova i Metohije, omogućavajući im lakši pristup njihovim pravima, vodio putem advokata u Hrvatskoj oko 230 sudskih postupaka od kojih je do sada više desetina pozitivno riješeno, hiljadama izbjeglica je pomogao da ostvare pravo na penziju i na ponovnu isplatu penzije, da konvalidaraju staž penzionog osiguranja, da podnesu zahtjeve za obnovu i za stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj, za povrat u posjed stana i otkup istih u BiH, itd.
Pored pružanja konkretne pravne pomoći (davanje savjeta, sačinjavanje raznih pravnih podnesaka, pribavljanje dokumenata iz zemalja porijekla), HCIT izrađuje informacije, analize, zakonodavne i druge pravne inicijative u svrhu pokretanja nacionalnih, regionalnih i međunarodnih akcija zagovaranja da se otklone zakonske i druge prepreke pristupu osnovnim ljudskim pravima izbjeglica i drugih raseljenih lica. U tu svrhu izrađeno je preko stotinu analiza i informacija o raznim pravnim problemima koje imaju izbjeglice i raseljena lica, te pokrenuto više zakonodavnih i drugih pravnih inicijativa.

Jedan od najznačajnijih učinaka HCITovog lobiranja i suradnje s nadležnim državnim organima jeste usvajanje 2001. godine od strane Savezne skupštine SRJ HCITove inicijative za izmjene i dopune Zakona o Jugoslovenskom državljanstvu. Usvajanjem inicijative HCIT-a omogućeno je izbjeglicama da imaju dvojno državljanstvo. Time je osnažen pravni položaj izbjeglica, jer pravno lakše ostvaruju slobodu izbora trajnog rješenja (imaju mogućnost integracije uz zadržavanje trajno otvorenih vrata povratku), kao i kvalitetniju pravnu poziciju u zaštiti i ostvarivanju svojih prava u zemljama porijekla. Institut dvojnog državljanstva za izbjeglice prihvacen je i u novom Zakonu o državljanstvu Republike Srbije. Drugu zakonsku inicijativu HCIT-a, uz podršku i zalaganje Komesarijata za izbeglice Republike Srbije i Ministarstva financija, prihvatila je u julu 2005. godine Narodna skupština Republike Srbije. Njome su uvedene taksene olakšice za izbjeglice i raseljena lica s Kosova i Metohije. Ovim licima omogućeno je da kod plaćanja taksi za upis rođenja, vjenčanja i smrti u matičnu knjigu, izdavanje izvoda i uvjerenja iz matičnih knjiga i za ovjeru prepisa navedenih dokumenata taksu plaćaju umanjenu za 70%. Na taj način umnogome je ispoštovan, pored ostalog, i jedan od bitnih principa iz Vodećih principa o internoj raseljenosti iz 1998. godine, a to je obaveza vlasti da učine sve kako bi olakšale raseljenim licima da pribave sva potrebna dokumenta neophodna za uživanje i korišcenje njihovih zakonskih prava.

HCIT je aktivno surađivao s Komesarijatom za izbjeglice RS u izradi nacionalne mape puta (Road Map Srbije), u okviru realizacije ciljeva i zadataka na omogućavanju procesa povratka ili lokalne integracije izbjeglica i raseljenih lica u njihovim zemljama utvrđenih Sarajevskom deklaracijom od 31. januara 2005. godine. HCIT je preko svoga predsjednika izradio prvu radnu verziju Nacionalne strategije za rešavanje pitanja izbeglica i interno raseljenih lica za period 2011. do 2014. godine, te bio član ekspertske Radne grupe Komesarijata za izbjeglice RS koja je izradila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama Republike Srbije.

HCIT je učestvovao u mnogim regionalnim aktivnostima i kampanjama nevladinih organizacija, najčešce kao član raznih regionalnih mreža. Primjerice, HCIT je član regionalne mreže NVO-a, koja realizira regionalni program pravne pomoći „Podrška povratku izbjeglica i raseljenih osoba putem pružanja pravne pomoći“, a koju podržavaju misije OSCE-a u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Predsjednik Upravnog odbora HCIT-a je koordinator Pravnog tima regionalne mreže nevladinih organizacija, koji je izradio Analizu „Pristup pripadajućim pravima i (re)integracija raseljenog stanovništva u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji u 2006.god. – Nacionalni političko-pravni okviri i njihova primjena u praksi“. HCIT je član Igmanske inicijative, regionalne mreže nevladinih organizacija iz zemalja Dejtonskog sporazuma. Predsjednik Upravnog odbora HCIT-a je koordinator Ekspertskog tima Igmanske inicijative, na osnovu priloga članova tima i vlastitih istraživanja i analiza, izradio Belu knjigu o statusnim i imovinskim pitanjima građana nastalim kao rezultat raspada Jugoslavije u zemljama potpisnicama Dejtonskog sporazuma, s preporukama za njihovo rešavanje.

U oblasti azila, HCIT je aktivan od januara 2012. godine. S obzirom na svoju lokaciju, pravnici HCIT-a su u mogućnosti da uspešno nadgledaju mešoviti migratorni tok u Vojvodini, posebno u graničnim oblastima sa Mađarskom, Rumunijom i Hrvatskom. Uspostavljeni su kontakti sa ključnim institucijama u oblasti migracija i azila kao što su : Granična policija kao i Policijske uprave i Policijske stanice, Centri za socijalni rad u Vojvodini, Prekršajni sudovi, Crveni krst, Komesarijat za izbeglice i migracije, Okružni zatvor u Subotici, kao i sa predstavnicama lokalne samouprave u opštinama u Vojvodini koje su posebno pogodene velikim brojem migranata i među njima tražiocima azila. HCIT redovno posećuje ilegalne kampove na severu Vojvodine u kojima borave i regularni migranti i informiše ih o pravu na azil i azilnoj proceduri, posebno što među njima ima upravo najviše lica iz država odakle dolazi i najveći broj izbeglica kao što su Sirija, Avganistan, Pakistan, Somalija, itd. HCIT je u svom radu posebno fokusiran na ranjive grupe migranta: majke sa decom kao i maloletnike bez pratnje. Kao rezultat dugogodišnjih aktivnosti, HCIT je krajem 2014. godine objavio detaljnu analizu „Strani maloletnici bez pratnje u Republici Srbiji“. HCIT takođe prati i nadgleda proces readmisije stranih državljana iz Mađarske i Hrvatske u Republiku Srbiju, sa posebnim osvrtom na one kojima je potrebna međunarodna pomoć. HCIT sarađuje sa „Sigurnom kućom za decu“ u Novom Sadu kao i sa Domom za decu ometenu u razvoju „Kolevka“ u Subotici u koje se privremeno smeštaju strani maloletnici bez pratnje. HCIT je inicirao i organizovao mnogobrojne sastanke u Novom Sadu, Subotici, Kanjiži, Kikindi, Šidu, Sremskoj Mitrovici i Bačkoj Palanci sa predstavnicima institucija i organizacija na temu migracija i azila i na taj način uspeo da ovo značajno pitanje koje je do pre samo nekoliko godina bilo nepoznanica mnogima u lokalnim samoupravama, podigne na viši nivo uz adekvatnu edukaciju i sugestije.


NAŠ TIM SARADNIKA

RATKO BUBALO

Izvršni direktor HCIT-a

RADOVAN VUJAKLIJA

Finansijski menadžer

ŠPIRO LAZINICA

Pravni savetnik

Pravna pomoć za izbeglice sa prostora EX YU

NIKOLA MOMČILOVIĆ

Advokat

Pravna pomoć za izbeglice sa prostora EX YU

PAVLE JURIŠIĆ

Advokat

Pravna pomoć za izbeglice sa prostora EX YU

IVANA VUKAŠEVIĆ

Pravni savetnik

Saradnici na projektima Pružanja pravne pomoći i drugih vidova asistencija tražiocima azila u Republici Srbiji

NIKOLA BOKUN

Saradnik za izbeglice

Saradnici na projektima Pružanja pravne pomoći i drugih vidova asistencija tražiocima azila u Republici Srbiji

IVA ISAKOV

Saradnik za izbeglice

Saradnici na projektima Pružanja pravne pomoći i drugih vidova asistencija tražiocima azila u Republici Srbiji

DALIBOR KARADŽA

Saradnik za izbeglice

Saradnici na projektima Pružanja pravne pomoći i drugih vidova asistencija tražiocima azila u Republici Srbiji